(lat. Pinus sylvestris)
ZNAČAJKE:
Ljekovitost i građevinski materijal.
KARAKTERISTIKE:
Obični bor ili bijeli bor (lat. Pinus sylvestris) je crnogorična vrsta drveća iz porodice Pinaceae. Visok je do 40 m. Drvo obiluje smolom. Ima mnogo formi i geografskih oblika. Kora je na gornjem dijelu debla i na ograncima tanka, crvenkastožuta, a ljušti se u tankim ljuskama. Donji dio debla ima sivosmeđu, izbrazdanu, debelu koru. Debla starijih stabala su crvenkasta i tanka. Korijenov sustav ima jaku žilu srčanicu. Pupovi nisu smolasti. Po obliku su jajasto-valjkasti i zaobljeni. Ljuske su priljubljene sa više-manje slobodnim šiljastim vrhovima, a duge su 6-2 mm. Iglice (četine) stoje na kratkim izbojcima po dvije u bjeličastom rukavcu, duge 4 do 8 cm i do 2 mm široke. Gipke su i tanke, šiljate, često blago uvijene (usukane), svijetlo sivo-zelene, zelena ili tamnozelene boje. Ostaju na granama 2-3 godine, a na višim nadmorskim visinama i duže. Cvjetovi su jednospolni. Muški cvjetovi su jajasti, sumpornožuti, do 1 cm dugi, a ženski su u obliku malih smeđih ili crvenih šišarica. Šišarke (češeri) su svjetlosmeđi ili sivkasti, sa izraženom kratkom drškom na kojoj vise. Jajasto-čunjastog su oblika, često asimetrične, 3 do 8 cm duge i 2-3 cm široke, rombična štita, bez šiljka. Apofiza je ravna ili piramidalno izvučena, sa grbicom na vrhu. Sjeme je tamnosmeđe, 3-4 mm dugo, sa 3-4 puta dužim prozirnim krilcima koje obuhvaća sjeme kao kliještima i od njega se lako odvaja. Sazrijeva u listopadu druge godine, a ispada u proljeće treće godine. Klije sa 4 do 8, a najčešće sa 6 supki.
RASPROSTRANJENOST:
Raste u širokom području Europe i Sjeverne Azije. Voli puno svjetlosti, što ga ograničava i smanjuje mu konkurentnost prema ostalim vrstama drveća. Prilagodljiv je na ekološke uvjete temperature, vlage i tla. Počinje plodnost između 10-te i 20-te godine na osami, a 20 godina kasnije u sastojini. U mladosti je osjetljiv na snijeg. Dobro podnosi mraz, sušu i zimske studeni i zagađenja. Raste na različitim vrstama tla, na suhoj, pješčanoj ili kamenoj i najčešće vapnenačkoj podlozi, a isto tako i na kiselim tlima.
Doživi do 250 godina.
RAZMNOŽAVANJE:
Vegetativno i sjemenkama.
KEMIJSKA SVOJSTVA:
Mladi izdanci i iglice sadržavaju visoku razinu vitamina C te monoterapenin.
LJEKOVITOST:
Mladi izdanci i iglice sakupljaju se u rano proljeće jer tada sadrže visoku razinu vitamina C. od njih se radi čaj ili kućni sirup za liječenje organa dišnoga sustava – kašalj, bronhitis, promuklost. Na isti način mogu se koristiti sjemenke, unutrašnji dio kore i prokuhani pupovi. Iglice su bogate monoterpenima od kojeg se rade eterična ulje. Korisno je kod reumatskih problema, dišnog sustava te stimuliranje nadbubrežne žlijezde.
GRAĐEVINSKI MATERIJAL:
Drvo običnog bora (borovina) lako je, odnosno srednje teško, meko, srednje čvrsto, elastično, dobro se obrađuje i vrlo je trajno. Uporaba: građevno i stolarsko drvo, vodogradnje, pokućstvo, prozori, vrata, pod, rudničko drvo, stupovi za vodove, pragovi, celulozno drvo itd. Smolarenjem se dobiva smola.
SISTEMATIKA:
Carstvo: Plantae
Divizija: Pinophyta
Razred: Pinopsida
Red: Pinales
Porodica: Pinaceae
Rod: Pinus
Vrsta: P. sylvestris
